Logo
  • info@sail2croatia.com
  • +385 98 562 431 +385 97 773 3911

Ture

Vino & Gastro

Dalmacija je najveća hrvatska obalna regija, poznata po brojnim sunčanim satima, čiste, tirkizne vode s idealnim uvjetima za jedrenje uz mirno more. Otkrijte s nama, kako piti i jesti poput pravog Hrvata, dok ste na plovidbi.

Offer image

Duration Duration:

7 Dana

Availability Availability:

Travanj-Studeni

Departure Departure:

Pag, Hrvatska

Return Return:

Hvar, Hrvatska

Min Age Min Age:

6+

Max People Max People:

8

Tour details

Kako piti i objedovati kao pravi Hrvat, dok ste na plovidbi.

Dalmacija je najveća hrvatska obalna regija, poznata po brojnim sunčanim satima, čiste, tirkizne vode, uz idealne uvjete za jedrenje uz mirno more. Na Vino i Gastro turi jedrenja obići ćete veličanstvenu jadransku obalu, ali što je još uzbudljivije, moći ćete isprobati najbolju kuhinju koju Hrvatska nudi. Također, regija je poznata po svojoj autentičnoj hrani i svjetski poznatim vinima, koju ćete kušati tijekom ovog jedrenja. Ispod možete pronaći popis autohtonih proizvoda, kao i popis najpopularnijih jela koja se poslužuju u hrvatskim restoranima. Zovemo je MUST EAT lista dok smo u Hrvatskoj i sigurni smo da ćete se htjeti vratiti po još.

Wines

Top kvalitetna vina se proizvode na otoku Hvaru i poluotoku Pelješcu, jer idealni vremenski uvjeti i kvalitetno tlo osiguravaju proizvođačima svake godine optimalnu berbu grožđa. Najpoznatije vrste bijelog vina su pošip, postup i beleca, a od crnog vina plavac, plavac mali, dingač i kalar. Jedrenje uključuje posjet 5 vinarija, od kojih se jedna nalazi na otoku Hvaru – vinarija Tomić, a druge na poluotoku Pelješcu – Korta Katarina, Matuško, St. Hills i vinarija Grgich, koja je u vlasništvu Miljenka Grgiča, jednog od najpoznatijih hrvatskih iseljenika, koji su svoje znanje o vinarstvu prenijeli u SAD i Kanadu, te osvojio brojne međunarodne nagrade.

Poluotok Pelješac bogato je vinogradarsko područje. Tamo možete probati bijelo vino grožđa Rukatac, ili vina koja se zovu Postup i Pošip, ali i još priznatija crna vina Plavac Mali i Dingač. Grožđe ima živo crvenu boju, a vino je voćno i punog tijela s razmjerno visokom razinom alkohola (13 – 15%).

Obilazak vinarija je neophodan prilikom posjeta Pelješcu. Na ovoj turneji prvo ćemo posjetiti vinariju Grgić. Grgić Vina osnovali su 1996. godine legendarni vinar iz doline Napa, rođen u Hrvatskoj Miljenko “Mike” Grgich i njegova kći Violet Grgich. Mike je pokrenuo vinariju za proizvodnju najfinijih vina od autohtonih dalmatinskih grožđa i koncentrirao se na proizvodnju najboljih hrvatskih sorti: plavac mali i pošip. ‘Plavac mali’ ima vrlo zanimljivo podrijetlo i obiteljsko podrijetlo. Čak je bio podvrgnut istraživanju DNK, a glumio je u dokumentarnom filmu “Dossier Zinfandel”. U ovom dokumentarcu navodi da je teško napravio razliku između hrvatske i kalifornijske loze. Grgich tvrdi da podrijetlo zinfandela mora biti u Hrvatskoj i da je zinfandel ili ‘Plavac Mali’ ili bliski rođak.

Druga vinarija na ovoj turneji bit će vinarija Matuško. Prvo je započeo kao mali podrum za kušanje vina, no ubrzo se razvio u popularno turističko odredište u koje se svi vraćaju. Treće, vinarija St. Hills nevjerojatno cijeni prošlost i ponosna je na svoje povijesne korijene. Dingač je prvo mjesto u Hrvatskoj koje je 1961. godine prepoznato kao naziv s zaštićenim zemljopisnim podrijetlom °. Posljednja vinarija na popisu je Korta Katarina, gdje ćemo također naći vremena za večeru. Amerikanci, Lee i Penny Anderson, imali su strast prema vinu (Original Trustees of the Naples Winter Wine Festival u Napulju na Floridi) i jednako veliku strast prema Hrvatskoj, što ih je nadahnulo za izgradnju KORTA KATARINA. Napravili su renomirani hotel “Rivijera” u malom gradiću Orebić na jugu Hrvatske, započeli s kupnjom malih parcela zemljišta na Dingaču i Postupu na poluotoku Pelješcu, a KK je prvu berbu izdao 2006. Sve vinarije s popisa poznate su po njihov nevjerojatan krajolik i, što je još važnije, izvanredna vina.

Olive oil

Uz vrhunska vina, kušat ćete i dalmatinsku ekstra djevičanska maslinova ulja, koja su iz godine u godinu uvrštena na popis najboljih svjetskih maslinovih ulja.

Maslinovo ulje je tekuća mast koja se dobiva iz maslina, tradicionalne kulture drveća Sredozemnog bazena. Tipičan je sastojak koji se na razne načine koristi u hrvatskoj kuhinji. Na cijeloj hrvatskoj obali mnogi se proizvođači usredotočuju na uzgoj maslina i preradu maslina zbog njegovog izvrsnog okusa. Hrvatski proizvođači često dobivaju međunarodne pohvale i nagrade za nevjerojatnu kvalitetu svojih maslinovih ulja.

Jedan od otoka poznat po proizvodnji maslinovog ulja pripada Elafitskim otocima. Elafiti su mali arhipelag koji se sastoji od nekoliko otoka koji se protežu sjeverozapadno od Dubrovnika, u jadranskom moru. Smatra se da ime dolazi od grčkih riječi Elaia i Fitos, što znači ‘maslina’ i ‘uzgoj’. Jedan od otoka ovog arhipelaga je otok Šipan, poznat po tome što je u Guinnessovoj knjizi rekorda otok s najvećim brojem maslina u odnosu na svoju veličinu. Njegovo maslinovo ulje poznato je po cijeloj Hrvatskoj, a rođeni Miho Bender osvojio je desetke certifikata za kvalitetu maslinovog ulja koje proizvodi. Uzgaja devet vrsta maslina, a neka od njih stara su i više od 400 godina. Koristi organske i prirodne načine obrade i čuva stoljetnu tradiciju.

Oysters and salt

Najukusnije kamenice dolaze iz Malostonskog zaljeva. Zašto je to tako? Ovaj zaljev je pun bistre, slatke vode i visoke koncentracije mineralnih soli, koje osiguravaju određeno okruženje za rast kamenica. Kamenice se mogu poslužiti i pripremiti na 11 različitih načina, ali najbolji je jednostavno jesti ih svježe izvađene iz vode, posute limunovim sokom. Mnogi ljudi kažu da su upravo ove ostrige jak afrodizijak.

Ston je poznat po uzgajalištima kamenica, tradiciji koja datira još iz rimskog doba i iz vremena Dubrovačke Republike do danas. Razvoj moderne marikulture započeo je krajem 19. stoljeća osnivanjem tvrtki za uzgoj kamenica. Možda je vrhunac ove ere bila Svjetska izložba 1936. u Londonu. Grand Prix i Zlatna medalja za kamenice dodijeljena je dubrovačkoj tvrtki ‘Bistrina-uzgoj i prodaja kamenica i ostalih školjaka’ za njihove kamenice iz malostonskog zaljeva. Većina privatnih tvrtki nestala je tijekom Drugog svjetskog rata. Prvo javno poduzeće za uzgoj školjaka osnovano je, međutim, u zaljevu Bistrina 1946. godine. Danas se uzgoj školjaka u malostonskom zaljevu temelji samo na dvije vrste: Europskoj ravnoj kamenici, Ostrea edulis i dagnji, Mytilus galloprovinicialis. Ciklus uzgoja započinje sakupljanjem divljeg pljuvačka, nakon čega se mlade kamenice cementiraju i objese na konope, što je metoda jedinstvena za ovo područje. Dagnje se uzgajaju uglavnom u plutajućim ili fiksnim parkovima, koristeći klasične najlonske “utičnice”.

Solana Ston datira iz rimskog doba. U antičko doba područje su naseljavali Iliri i Grci, a od 167. pne. Rimljani su počeli otvarati područja za prikupljanje soli . Stonske soline najstarije su u Europi i najveće su sačuvane u povijesti Mediterana. Monumentalni zidovi izgrađeni su u 14. i 15. stoljeću kao način zaštite najprodavanijeg proizvoda Dubrovačke Republike. Ston je danas jedna od najstarijih aktivnih solana na svijetu. Tradicija berbe soli prenosi se više od 4000 godina, a sol se i dalje proizvodi na isti način, samo uz pomoć mora, sunca i vjetra. Solana Ston sastoji se od 58 bazena podijeljenih u 5 skupina, budući da postupak proizvodnje soli ima pet faza koje traju od jednog do dva mjeseca, ovisno o vremenskim uvjetima. Postoji devet bazena za proces kristalizacije i svi osim jednog – Mundo (svijet), nazvani su po svecima (Franjo, Nikola, Baltazar, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao). Sol se proizvodi isparavanjem morske vode u velikim plitkim bazenima solana, a berba i proizvodnja soli odvija se tijekom ljetnih mjeseci, točnije od travnja do listopada. Iz devet bazena za kristalizaciju može se ubrati oko 500 tona soli godišnje.

Sir i pršut

Sir i pršut s kriškom toplog kruha i djevičanskim maslinovim uljem, hrvatsko su zadovoljstvo za vaše nepce. Sirevi iz Hrvatske često su osvajali nagrade za svoj nevjerojatan ukus, dok je dalmatinski pršut poznat širom svijeta. Iako je najpoznatiji nagrađivani sir s otoka Paga, puno je više onih koje bi svi trebali kušati. Dalmatinski pršut proizvodi se sušenjem svinjskih stražnjih nogu. Meso se ili suši na zraku ili suši na dimu. Prije sušenja mesa potrebno ga je pravilno oprati, posoliti i zaštititi od štetnika. Šunka se soli morskom solju koja se nakon desetak dana uklanja. Meso se vraća na sušenje, gdje će provesti još nekoliko mjeseci ili čak godina. U idealnom slučaju potrebno je oko godinu dana da se osuši. Što se pršut dulje suši, to postaje bolji što se tiče njegove kvalitete, bogatstva okusa i teksture.

Paški sir (paški sir) je najcjenjeniji hrvatski sir, proizveden od mlijeka ovaca otoka Paga. Poseban je zbog okoline u kojoj se drže ovce – otok Pag ima nevjerojatnu vegetaciju, iako raste na sušnom zemljištu, aromatično bilje je prisutno posvuda. Pomiješano sa soli koju je zimi donio snažni vjetar bure, bilje koje jedu ovce, daju siru autentičan okus. Sir iz najpoznatije tvornice Gligora proglašen je najboljim ovčjim sirom na svijetu, 2017. Zanimljiva trivijalnost – vlasnik Gligore proizvodio je upravo ovaj sir u vlastitom podrumu.

Pršut u Dalmaciji je vrlo specifičan zbog načina njegove proizvodnje – sušenja mesa na zimskom vjetru bure. Ova je metoda prirodna i neagresivna, jer u prvoj fazi isušuje meso pršuta, kada meso sadrži većinu vlage. Zahvaljujući tome, zadržava izvrsnu aromu.

Riba i meso

Što se tiče hrane, riba i morska hrana su gastronomsko bogatstvo Dalmacije. Zbog visoke kvalitete naše morske vode i očuvanog pomorskog ekosustava, dalmatinska riba je među najboljima na svijetu. Najpoznatiji autentični načini pripreme ribljih jela su gregada, brudet i peka **. **

Gregada je najstariji dalmatinski način pripreme ribljeg obroka koji vuče korijene još iz doba drevne grčke kolonizacije. Ovo nije klasična riblja juha, niti je riblje jelo s roštilja – to je kombinacija male, bijele ribe, krumpira, luka, začina i vina, pomiješanih slasnim umakom, što ga čini savršeno slanim. Gregada se priprema u dubokoj tavi, za razliku od brudeta koji se priprema u plitkoj i širokoj tavi.

Brudet se pravi s kirnjom, ugorom ili grdobinom, ali najbolje se pripremaju iz mješavine ovih vrsta riba. Riba se dinsta na luku i rajčici, uz dodatak vina. Brudet se obično poslužuje s palentom.

Peka je sinonim ne samo za način pripreme hrane, već za stvarno zvono od lijevanog željeza koje se koristi u pripremi. Kuhanje ‘Ispod Peke’ doslovno znači kuhanje ispod poklopca. Najbolja stvar kod Peke je što ispod nje možete kuhati sve moguće vrste hrane. Povrće, meso, riba, hobotnica pa i kruh! Priprema cijele peke traje nekoliko sati. Prvo, šamotna ploča roštilja mora se zagrijavati sat i pol na otvorenoj vatri. Nakon toga zvono od lijevanog željeza postavlja se na svoje mjesto, a riba ispod njega i prekriva vrućim ugljenom i pepelom. Riba, meso ili hobotnica peku se više od 2 sata i ne smiju se otkriti kako bi se ulja iznutra prirodno reducirala. Okusit ćete repove grdobine ili janjetinu od peke na ovoj plovidbenoj turi na otoku Visu. Također, bit ćete dio kulinarske radionice, u istoj tradicionalnoj konobi.

Viška pogača – ili pogača s otoka Visa vrsta je pečene pogače od kruha, slična focacci, punjena inćunima ili slanom ribom, lukom i, u nekim dijelovima otoka, rajčicom.

Pašticada – tradicionalno dalmatinsko mesno jelo, napravljeno od govedine, marinirano 24 sata u octu ili vinu, a zatim polako kuhano 4 do 6 sati. Poslužuje se uz domaće njoke od krumpira. Pašticada je dinstano jelo od govedine kuhano u posebnom umaku. Iako popularna u cijeloj Hrvatskoj, često je nazivaju Dalmatinska pašticada jer potječe iz Dalmacije. Potrebna je duga i detaljna priprema: prvo se meso probuši i puni češnjakom, klinčićima, mrkvom i slaninom, a zatim se preko noći soli i marinira u octu. Zatim se marinirana govedina peče i kuha s pečenom slaninom, lukom, korijenom peršina, muškatnim oraščićem, suhim šljivama, tijestom od rajčice, vodom i prošekom do pet sati, ovisno o mesu. Nakon kuhanja povrće se miješa u umak. U Dalmaciji je to obrok za važne blagdane, uključujući vjenčanja. Obično se poslužuje s njokima ili domaćom tjesteninom.

Rožata autentična je slastica s područja Dubrovnika, koju su domaći ljudi prenijeli od moćnih Mlečana. Podsjetit će vas na krem ​​karamelu, ali s drugačijim pomakom. Glavni sastojak Rozate je liker od ruže po kojem je ova slastica i dobila ime. UNESCO razmišlja da ju uvrsti na svoj popis nematerijalne baštine.

Downloads:

Price includes:

    Not included:

      Itinerary

      Map

      Photos

        Proceed booking

        From €2990

        Tour price

        Success

        1

        Enquiry form

        2

        Contact info

          Your request to book is successfully sent

          We will get back to you in shortest possible time. In the meantime, find more about our

          Additional offers